Slomljene kosti - Simptomi, uzroci i liječenje

2023 Autor: Autumn Gilbert | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-11-27 07:41

Slomljena ili fraktura je stanje kada je kost slomljena tako da se njen oblik ili čak položaj promijeni. Prijelomi mogu nastati kada kost primi silu ili udar koji je veći od jačine kosti

Slomljene kosti mogu se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela, ali su češće u nogama, rukama, kukovima, rebrima i ključnim kostima. Iako su uglavnom uzrokovani jakim udarom, prijelomi mogu nastati i zbog laganog udara kada su kosti već oslabljene, na primjer zbog osteoporoze.

Vrste fraktura

U zavisnosti od stanja, frakture se mogu podijeliti u nekoliko tipova, i to:

1. Zatvoreni prijelom

Zatvoreni prijelom je vrsta prijeloma kod koje slomljena kost ne kida kožu.

2. Otvoreni prijelom

Otvoreni prijelom je suprotan zatvorenom prijelomu. Ovo stanje nastaje kada vrh slomljene kosti pokida kožu tako da tkivo ispod kože i slomljena kost postanu vidljivi.

3. Nepotpuni prijelom

Nepotpuni prijelom je stanje kosti koje se ne lomi u potpunosti ili ne dijeli kost na dva ili više dijelova, već samo puca. Nepotpuni prijelomi se dijele na sljedeće tipove:

• Faktura kose ili stres fraktura, što je kada kost ima tanku pukotinu nalik liniji kose
• Faktura zelenog štapića, što je kada je jedna strana kosti napukla i savijena
• Prelom kopče ili torusa, što je kada slomljena kost ne razdvaja dvije strane kosti, u ovom stanju strana slomljene kosti će stršiti.

4. Potpuni prijelom

Potpuni prijelom je stanje u kojem je kost slomljena na dva ili više dijelova. Kompletni prijelomi se dalje dijele na:

• Pojedinačni prijelom, što je kada se kost u jednom dijelu tijela razbije na dva dijela
• Usječeni prijelom, tj. kada je kost slomljena ili zdrobljena na tri ili više dijelova
• Kompresijski prelom, koji je kada je kost zgnječena ili zgnječena pod pritiskom
• Pomaknuti prijelom, što je kada je kost zdrobljena na komadiće i van svog mjesta
• Nedisplaced fraktura, što je kada je kost zdrobljena na komade, ali ne izlazi iz svog prvobitnog mjesta
• Segmentalni prijelom, koji je kada se kost razbije na dva dijela koji nisu povezani jedan s drugim tako da dio kosti izgleda kao da lebdi
• Avulziona fraktura, što je kada se prijelom dogodi u blizini tetive ili ligamenta, tako da će tetiva ili ligament povući male komadiće slomljene kosti dalje od glavne kosti.

Uzroci fraktura

Do frakture dolazi kada je kost podvrgnuta većem pritisku nego što može tolerisati. Što je veći pritisak na kost, to je generalno teži prelom.

Uslovi koji mogu dovesti do prijeloma uključuju:

• Povrede od padova, nesreća ili tuča
• Povrede od uzastopnog kucanja, na primjer prilikom marširanja ili bavljenja sportom
• Bolesti koje slabe kosti, kao što je osteoporoza, genetski poremećaji koji uzrokuju krhke kosti (osteogenesis imperfecta), infekcije kostiju (osteomijelitis) i rak kostiju

Faktori rizika za frakture

Slomljene kosti se mogu dogoditi svakome, ali ljudi su u većoj opasnosti zbog sljedećih faktora:

• Starost
• Žene, posebno one koje su starije od 50 godina
• Nedovoljan unos hranljivih materija, posebno kalcijuma i vitamina D
• Vodite sjedilački način života
• Ima naviku pušiti i konzumirati alkoholna pića
• Dugotrajno konzumiranje kortikosteroidnih lijekova
• Pate od reumatoidnog artritisa, dijabetes melitusa, poremećaja probavnog trakta ili endokrinih žlijezda

Slomljeni simptomi

Glavni simptom slomljene kosti je jak bol u području gdje je kost slomljena. Bol će se pogoršati kada se pomakne dio tijela koji je slomljen.

Općenito, simptomi koji se mogu pojaviti kada osoba doživi prijelom su:

• Ekstremni bol u području prijeloma
• modrice i otekline u području ozljede
• Kost koja viri iz kože, u otvorenom prelomu
• Trnci i ukočenost u području frakture
• Otežano pomeranje delova tela koji imaju slomljene kosti
• Deformitet ili razlika u obliku u predjelu frakture kosti

Kada posjetiti doktora

Slomljene kosti su hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Odmah potražite medicinsku pomoć lekaru ako vi ili neko oko vas ima slomljenu kost. Neophodan je hitan tretman u hitnoj pomoći (IGD) u bolnici ako:

• Bilo je teškog krvarenja
• Kost viri iz kože
• Izuzetno bolna bol iako se samo malo pomakne
• Oblast sa frakturom je teško oštećena
• Slomljene kosti se javljaju u glavi, vratu ili leđima
• Slomljene kosti uzrokuju gubitak svijesti

Polomljena dijagnoza

Da bi dijagnostikovao frakturu, lekar će prvo pitati pacijenta o simptomima, istoriji bolesti i istoriji povreda. Nakon toga, doktor će obaviti fizički pregled dijela tijela koji ima slomljene kosti.

Tokom pregleda, doktor će pogledati povređeni deo tela, dodirnuti i pomeriti deo ili deo tela za koji se sumnja da ima prelom.

Da bi potvrdio dijagnozu i vidio ozbiljnost prijeloma, doktor će izvršiti skeniranje, na primjer rendgenskim snimcima, CT skeniranjem i magnetnom rezonancom. Testovi krvi i provjera gustine kostiju također se mogu uraditi kako bi se utvrdilo postoje li druge bolesti koje povećavaju rizik od prijeloma.

Liječenje slomljene kosti

Liječenje prijeloma ovisi o vrsti prijeloma, lokaciji slomljene kosti i stanju pacijenta. Cilj tretmana je da se slomljena kost vrati u prvobitni položaj, te da se zadrži stabilnom dok se ne formira nova kost koja spaja slomljenu kost.

Kod prijeloma koji uzrokuju obilno krvarenje, ljekari će pružiti prvu pomoć kako bi se stabiliziralo stanje pacijenta kako ne bi pao u stanje šoka.

Metode liječenja prijeloma uključuju:

• Lijekovi za ublažavanje bolova i sprječavanje infekcije kod otvorenih prijeloma
• gips ili fiberglas za sprečavanje pomeranja slomljene kosti tokom procesa zarastanja
• Trakcija, za poravnavanje slomljenih kostiju i istezanje okolnih mišića i tetiva
• Operacija, za spajanje slomljenih kostiju pomoću posebnih olovaka, ploča, vijaka i šipki

Pacijenti sa prijelomima mogu zacijeliti za nekoliko mjeseci ili godina, ovisno o težini, dobi i faktorima rizika koje pacijent ima. Pacijenti kod kojih dođe do prijeloma moraju obaviti kontrolu prema rasporedu koji je dao ljekar kako bi se pratilo stanje prijeloma.

Komplikacije prijeloma

Neliječeni prijelomi mogu uzrokovati blage do teške komplikacije, ovisno o dijelu tijela koji je zahvaćen prijelomom. Ove komplikacije uključuju:

• Infekcija
• Kvarenje koje može uzrokovati hipovolemijski šok
• compartment syndrome
• Nepravilan proces fuzije kosti (malunija)
• Slomljene kosti se ne mogu ponovo spojiti (neujedinjavanje)
• Oštećenje nerava i krvnih sudova
• Smrt tkiva (avaskularna nekroza)
• Rabdomioliza
• Trajni invaliditet

Broken Prevention

Slomljene kosti se ne mogu uvijek spriječiti, ali postoji nekoliko stvari koje mogu smanjiti rizik od prijeloma kod osobe, a to su:

• Korišćenje sigurnosne opreme tokom vožnje, kao što je sigurnosni pojas kada vozite automobil, ili kaciga kada vozite motor
• Stvaranje sigurnog kućnog okruženja za cijelu porodicu
• Nošenje lične zaštitne opreme kada se bavite sportom koji uključuje udar ili sportovima koji imaju visok rizik od pada
• Redovno raditi vježbe za održavanje tjelesne ravnoteže i povećanje snage kostiju, posebno kod osoba s osteoporozom
• Kosultujte svog lekara o potrebi ishrane ili suplemenata za održavanje zdravlja kostiju