Sadržaj:
2023 Autor: Autumn Gilbert | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-24 22:39
U psihologiji, kognitivna disonanca je termin koji se koristi za opisivanje neugodnog osjećaja kada se dvije naše spoznaje ne poklapaju jedna s drugom. Sama spoznaja uključuje misli, vrijednosti, stavove i akcije
Kognitivna disonanca ili ono što se obično naziva unutrašnjim ratom može se dogoditi kada učinite nešto što je protiv vrijednosti ili uvjerenja kojih imate. Kognitivna disonanca se također može pojaviti kada naučite nove informacije koje ne odgovaraju vašim već postojećim uvjerenjima.
Ovo može izazvati nelagodu, anksioznost, krivicu ili stid, jer kao ljudi, mi težimo da tražimo konzistentnost između misli i stavova ili akcija.
Neki primjeri kognitivne disonance, naime kada osoba nastavi da puši iako zna da pušenje nije dobro za njegovo zdravlje, ili kada osoba zna da su vježbanje i zdrava ishrana važni, ali to ne čini sam.
Znakovi kognitivne disonance
Zapravo, kognitivnu disonancu često doživljavamo u svakodnevnom životu, ali znakove je ponekad teško prepoznati. Stoga, hajde da zajedno identifikujemo koji su sljedeći znakovi kognitivne disonance:
- Neugodno prije nego što donesete odluku ili učinite nešto
- Pokušavam opravdati donesene odluke ili radnje koje su preduzete
- Osjećaj stida zbog nečega što je urađeno i pokušaj sakriti akciju od drugih
- Osjećaj krivice ili žao zbog nečega što je učinjeno u prošlosti
- Često radite nešto zbog društvenog pritiska ili straha od propuštanja (FOMO), iako to nije nešto što želite da radite
Kognitivna disonanca može ometati nečiju percepciju sebe i vlastitih sposobnosti. Zbog toga kognitivna disonanca obično uzrokuje nelagodu osobi koja je doživljava.
Kako se nositi s kognitivnom disonancu
Kada osoba doživi kognitivnu disonancu, obično će učiniti različite načine da smanji nelagodu koju osjeća. Na primjer, izbjegavanjem informacija koje su u suprotnosti sa njihovim uvjerenjima ili traženjem da se opravdaju njihova uvjerenja.
Iako može smanjiti doživljenu nelagodu, ove metode zapravo nisu prikladne, jer mogu spriječiti dobre promjene u životu, povećati stres i izazvati osjećaj niskog samopoštovanja.
Stoga, bolje je rješavati kognitivnu disonancu na pozitivniji način, naime usklađivanjem uvjerenja i postupaka koji su bili u sukobu.
Na primjer, pušač koji je upravo dobio informaciju da pušenje može uzrokovati rak pluća i druge zdravstvene probleme, odmah sazna kako efikasno prestati pušiti i pokušava to primijeniti.
Iako nije lako, suočavanje sa kognitivnom disonanco na pravi način može nas zapravo dovesti do toga da promijenimo svoja uvjerenja i ponašanje na bolje. Dakle, ako vam je teško da se nosite sa kognitivnom disonanco na pozitivan način, ne ustručavajte se da se obratite psihologu.
