Poznavanje uznemirujuće anksioznosti i njenih različitih tipova

2023 Autor: Autumn Gilbert | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-05-24 22:39

Anksioznost je normalna stvar koju osjećate kada se neko suoči sa situacijom ili čuje vijesti koje izazivaju strah ili brigu. Međutim, potrebno je paziti na anksioznost ako se pojavi bez razloga ili je teško kontrolirati, jer može biti uzrokovana anksioznim poremećajem

Anksiozni poremećaji i anksioznost nisu isto. Anksioznost se smatra normalnom ako je još uvijek pod kontrolom i nestaje nakon što su faktori koji izazivaju anksioznost riješeni.

Međutim, ako osjećaj anksioznosti potraje, čak se i pogorša do te mjere da ometa svakodnevne aktivnosti, za stanje se može reći da je anksiozni poremećaj.

Upoznajte simptome anksioznosti

Svako može osjećati anksioznost kada će se suočiti ili se nalazi u situaciji za koju se smatra da je prijeteća ili zastrašujuća.

Neki primjeri ovih situacija su promjena škole, započinjanje novog posla, podvrgavanje operaciji, suočavanje sa ispitom, nesreća ili čekanje da se žena porodi.

Pojava anksioznosti jer se moraju nositi sa situacijama ili okolnostima koje se smatraju stresnim je normalna. Anksiozni ljudi obično će osjetiti sljedeće simptome:

• Nervozan, nervozan i napet
• Brzi otkucaji srca
• Brzi dah
• Shaking
• Poteškoće ili čak nemogućnost spavanja
• Previše znoja
• Tijelo je slabo
• Poteškoće s koncentracijom
• Postoji osjećaj da će opasnost biti prepisana

Razlikovanje normalne anksioznosti od opasne anksioznosti

Anksioznost nije uvijek loša stvar. Uz pozitivne misli, anksioznost koja se javlja može se upotrijebiti kao motivacija ili ohrabrenje za prevladavanje određenih izazova ili situacija.

Na primjer, kada se spremate polagati ispit ili intervju za posao, anksioznost bi vas mogla motivirati da učite ili se pripremite za razgovor za posao što je moguće bolje.

Ono na što treba paziti je kada anksioznost traje iako je faktor okidača nestao ili se osjećaj anksioznosti pojavljuje bez vidljivog razloga i ometa aktivnosti. U ovom slučaju, trebali biste posumnjati na anksiozni poremećaj.

Simptomi anksioznosti koji se osjećaju mogu biti različiti za svaku osobu, ovisno o vrsti anksioznog poremećaja. Da bi se utvrdilo da li je anksioznost koja se javlja normalna ili uzrokovana mentalnim poremećajima, potrebno je dodatno obaviti pregled kod psihologa ili psihijatra.

Neke vrste anksioznosti koje trebate znati

Sljedeće su vrste anksioznih poremećaja i njihovi simptomi:

1. Generalizirani anksiozni poremećaj

Osoba koja pati od generaliziranog anksioznog poremećaja može osjećati tjeskobu ili zabrinutost kontinuirano i pretjerano zbog raznih stvari, počevši od posla, zdravlja, do jednostavnih i normalnih stvari koje se događaju svakodnevno, kao što je interakcija s drugim ljudima..

Anksioznost koja nastaje zbog generaliziranog anksioznog poremećaja može se osjećati svaki dan i traje duže od 6 mjeseci. Kao rezultat toga, osobama s ovim anksioznim poremećajem će biti teško obavljati svakodnevne aktivnosti i posao.

Osim uznemirujuće anksioznosti, osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu se osjećati umorno, napeto, mučninu, glavobolju, poteškoće s koncentracijom, kratak dah i nesanicu.

2. fobija

Fobija je vrsta anksioznog poremećaja zbog kojeg oboljeli imaju pretjerani strah i imaju tendenciju da budu iracionalni prema određenim objektima, životinjama ili situacijama.

Ljudi koji imaju fobiju mogu doživjeti napade panike ili intenzivan strah kada vide nešto ili se nalaze na mjestu koje izaziva fobiju, kao što su pauci, krv, boravak u gužvi, mračnim mjestima, visokim mjestima ili zatvorenim prostorima.

Stoga, ljudi sa fobijama će obično uložiti sve napore da se distanciraju od stvari ili situacije kojih se plaše.

3. Socijalni anksiozni poremećaj

Ljudi sa socijalnim anksioznim poremećajem ili socijalnom fobijom imaju ekstremnu anksioznost ili strah od društvenih situacija ili situacija u interakciji s drugim ljudima.

Ljudi sa ovom fobijom se uvijek osjećaju promatranima i suđenima od strane drugih, te se plaše ili im je pretjerano neugodno kada su u gomili.

Ove stvari tjeraju oboljelih da uvijek pokušavaju izbjeći situacije koje zahtijevaju od njega da se sastaje ili komunicira sa mnogo ljudi.

4. PTSP (posttraumatski stresni poremećaj)

Posttraumatski stresni poremećaj ili PTSP može se pojaviti kod nekoga ko je doživio traumatski događaj ili je bio u opasnoj, životno opasnoj situaciji. Na primjer, život u konfliktnom ili ratnom području, pogođen prirodnom katastrofom ili žrtva nasilja.

Ljudima koji pate od PTSP-a često je teško da zaborave traumatično iskustvo, bilo da im padne na pamet ili kada sanjaju, zbog čega se osjećaju krivima, izolovano i teško se druže s drugima.

Ponekad ljudi koji imaju PTSP također mogu doživjeti nesanicu, pa čak i depresiju.

5. Panični poremećaj

Panika s paničnim poremećajem koji se može osjećati uplašeno ili panično bez očiglednog razloga. Anksioznost i napadi panike zbog ovog poremećaja mogu se pojaviti u bilo koje vrijeme i pojaviti se iznenada ili više puta.

Kada se pojave simptomi panike, osobe s paničnim poremećajem obično mogu osjetiti niz drugih simptoma, kao što su lupanje srca, hladan znoj, vrtoglavica, nedostatak daha i drhtanje tijela i osjećaj slabosti..

Osobe sa paničnim poremećajem ne mogu predvideti kada će se poremećaj pojaviti ili šta će izazvati. Stoga, ne mali broj osoba s paničnim poremećajem koji se distanciraju od društvenog okruženja iz straha da će se napadi panike ponoviti na javnim mjestima.

6. Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD)

Ljudi koji pate od OKP-a imaju tendenciju da rade stvari iznova i iznova kako bi se oslobodili anksioznosti koja dolazi od njihovih vlastitih misli, na primjer, peru ruke 3 puta jer misle da su im ruke još uvijek prljave.

Ovaj poremećaj je teško kontrolisati, uporan je i može se ponoviti u bilo kom trenutku, što otežava pacijentu obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Neki načini za prevazilaženje anksioznosti

Da biste ublažili ili spriječili osjećaj anksioznosti, možete učiniti sljedeće načine:

• Dosta sna i odmora
• Ograničavanje konzumacije kofeina i alkoholnih pića
• Smanjite stres isprobavanjem tehnika opuštanja, kao što su meditacija i joga
• Bavite fizičku aktivnost ili redovno vježbajte
• Pokušavam podijeliti ideje ili dati izraz prijateljima

Ako su gore navedene metode provedene i faktori koji izazivaju anksioznost su također riješeni, ali anksioznost nije nestala, trebate se obratiti psihijatru. Kako bi utvrdili uzrok i vrstu anksioznog poremećaja koji imate, psihijatar će obaviti psihološki pregled.

Ukoliko rezultati pregleda pokažu da imate anksiozni poremećaj, psihijatar će se riješiti anksioznosti koju osjećate psihoterapijom i savjetovanjem, kao i davanjem sedativa po potrebi.

Anksioznost koja nastaje zbog anksioznih poremećaja tokom vremena može dovesti do toga da se oboljeli osjećaju depresivno, da žele da izvrše samoubistvo, da zloupotrebljavaju droge ili alkoholna pića. Stoga, ako ga doživite, odmah se obratite psihijatru.

Anksioznost koja nastaje zbog anksioznih poremećaja tokom vremena može dovesti do toga da se oboljeli osjećaju depresivno, da žele da izvrše samoubistvo i da zloupotrebljavaju droge ili alkoholna pića.

Stoga, ako doživite produženu anksioznost, trebate se dodatno konsultovati sa psihijatrom kako biste dobili odgovarajući tretman.